Iz perspektive korisnika, nema neke razlike. SSD je brži te je gigabajt SSD-a skuplji nego gigabajt HDD-a.
Iz perspektive informatičara… Eee tu smo. Dakle, pokušat ćemo maksimalno pojednostaviti. Long story short – HDD koristi rotirajuću ploču i mehaničku ruku. SSD koristi neizbrisivu memoriju.
Zašto je HDD sporiji od SSD-a?
Zato što se podaci ne pohranjuju po redu nego su razbacani po disku. Kod HDD-a, to znači da se rotirajuća ploča konstantno okreće kako bi pronašla željeni podatak – to rezultira sporijem pristupu podacima. HDD pohranjuje podatke na magnetne diskove (ploče) koje se okreću velikom brzinom. Najčešće brzine su 5.400, 7.200 i 10.000 okretaja u minuti.
SSD koristi drugačiji način pristupa podacima. Kod SSD-a, podaci se pohranjuju na međusobne povezane flash memorijske čipove. SSD diskovi nemaju pokretnih dijelova, znači sve je statično i ništa se ne pomiče. Podaci se pohranjuju u NAND ćelije koje su u stanju “on” ili “off”. Nedostatak pokretnih dijelova također znači da su SSD diskovi otporniji na udare i oštećenja vibracijama, a imaju i veći raspon operativnih temperatura. SSD diskovi istovremeno čitaju i pišu podatke.
Ako vam se pokvari HDD, a to se događa vrlo često u usporedbi s ostalim kvarovima, uglavnom ćete izgubiti sve podatke.
Ako vam se pokvari SSD, on jednostavno sprječava daljnji pristup pisanja dok su prethodno pohranjeni podaci još uvijek dostupni za čitanje.
Skraćeno:
HDD je velik, spor i jeftin. I troši više baterije.
SSD je manji, brži i skuplji. I gotovo nečujni.
Brzina:
HDD ima tendenciju usporavanja kako se puni podacima – ta pojava naziva se fragmentacija stoga povremeno treba izvršiti defragmentaciju diska. SSD nema tih problema te se čak smatra da SSD diskovima defragmentacija skraćuje životni vijek.
SSD ima veću brzinu. Ona s vremenom postane mana jer se ćelije “izmore” i dolazi do smanjenja kapaciteta i to češće nego kod HDD-ova. Kod HDD-ova se ta pojava naziva “bad sector”, odnosno dijelovi na koje se više ne mogu zapisivati podaci.
SSD diskovi također mogu imati problema i s kontrolerima, ali noviji modeli su pouzdaniji nego prve generacije te je ovaj problem sve rjeđi i rjeđi.
HDD diskovi dolaze u 2 veličine: 3,5 inča za stolna računala i 2,5 inča za laptope. SSD diskovi su manji i lakši te dolaze samo u veličinama od 2,5 inča te se mogu ugrađivati i u stolna računala i u laptope.
Što je SSHD?
Hibridni SSHD diskovi imaju karakteristike i HDD i SSD diskova. Dolaze u veličinama od 3,5 i 2,5 inča te nude kompromisno rješenje koje je financijski isplativo.
Mana: najčešće imaju vrlo male SSD diskove (okvirno oko 8GB) što je dovoljno tek za instalaciju OS-a. Onaj drugi dio (HDD) je uglavnom kapaciteta 500 GB, 1 ili 2 TB.